Alijenacija i mentalno zdravlje: Uticaj izolacije na emocionalno blagostanje
Kada govorimo o povezanosti alijenacije i našeg mentalnog zdravlje ta dva pojma su usko povezana. Naše osećanje otuđenosti i izolovanosti i naš psihički svet i to kako se osećamo, u mnogome zavise jedan od drugog. U tome kako izolacija utiče na naše emocionalno blagostanje, osvrnućemo se kroz nekoliko ključnih aspekata :
1. Povećanje stresa i anksioznosti: Osećaj izolacije može povećati nivo stresa i
anksioznosti. Kada se ljudi osećaju odvojeni od drugih, mogu doživeti osećaj nesigurnosti i brojnih straha kojie se mogu pojaviti.
2. Depresija: Dugotrajna izolacija može dovesti do simptoma depresije, uključujući osećaj bespomoćnosti, niske samopouzdanja i gubitak interesa za aktivnosti koje su ranije bile prijatne.
3. Smanjenje samopouzdanja : Osobe koje se osećaju izolovano mogu razviti nisko samopouzdanje i osećaj nesposobnosti, što može dodatno pogoršati osećaj alijenacije i emocionalnu patnju.
4. Poteškoće u međuljudskim odnosima: Izolacija može otežati stvaranje i održavanje zdravih međuljudskih odnosa. Pojedinci koji se osećaju izolovano mogu imati poteškoće u komunikaciji i izgradnji odnosa, što može stvoriti začarani krug otuđenja.
Bitna činjenica koju još trebamo spomenuti je pandemija korona virusa koja je ostavila brojne posledice po mentalno zdravlje ljudi i znatno uticala na povećanje alijencije. Rezultati istraživanja i studija sprovedenih kod nas nakon završene pandemije (Kuljančić i sar., 2020) govore da je psihičko opetrećenje koje je pandemija SARS-CoV-2 virusa sa sobom donela, posebno na duže staze, dovodi do ozbiljnih mentalnih
poremećaja i pojave psihičkih problema kako u našoj sredini tako i na svetskom nivou. Na tom putu nam ostaje samo da se izborimo na što funkcionalnije načine sa ovim fenomenom i da probamo da utičemo na poboljšanje našeg kvaliteta života. Koji bi prave strategije bile za smanjenje izolacije i otuđenja : Izgrađujte društvene veze: Aktivno traženje i održavanje pozitivnih društvenih odnosa može pomoći .To može biti članstvo u zajednicama, grupama ili organizacijama koje dele slične interese.
Vežbajte samopomoć i ličnu refleksiju: Vežbe samopomoći, kao što su vođenje dnevnika, meditacija i mindfulness, mogu pomoći u prepoznavanju i procesu osećanja izolacije. Povećavajte aktivnosti koje vam donose zadovoljstvo: Uključivanje u aktivnosti koje vas ispunjavaju i donose zadovoljstvo može pomoći u smanjenju osećaja izolacije i poboljšanju emocionalnog blagostanja.
Posetite stručno lice i potražite podršku: Obraćanje psihologu za pomoć može biti veoma korisno u radu na prevazilaženju osećaja otuđenosti. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) je jedan od najefikasnijih pristupa u lečenju mentalnih problema koji su povezani sa osećajem alijenacije. KBT se fokusira na prepoznavanje i promenu negativnih obrazaca mišljenja i ponašanja koji doprinose osećaju otuđenosti. Ovde možete zakazati termin za psihološko savetovanje u kome Vam mogu biti podrška na putu rešavanja problema i rada na sebi.