Psihološki aspekti socijalnog poređenja
U psihologiji postoji nešto što se zove teorija socijalnog poredjenja, koja ukazuje da u ljudima postoji potreba da procene svoje mišljenje i sposobnosti. Način na koji osoba vidi sebe u određenim situacijama u velikoj meri utiče na njegovo ponašanje. Najčešće način da procenimo sebe zavisi od toga kako se drugi ponašaju. Npr. ako procenjujete koliko dobro trčite, merite svoje vreme, uporedićete svoje postignuto
vreme sa rezultatima drugih trkača – navodi Festinger. Postoje dve vrste socijalnog poređenja – uzlazno i silazno (poredimo sa “gorima” ili
“boljima”od nas ). Ipak koliko god ovo omogućavalo lakšu socijalizaciju, s druge strane nije održivo po mnogim segmentima, jer koliko god bili isti i slični po odredjenim parametrima, po nekim smo potpunosti različiti i svako od nas kreira jedinstven put. Zbog toga je jako važno gledati u svoju stazu dok trčimo i dok ispunjavamo svoje sopstvene razvojne zadatke. Ne znamo tudju proslost, tudji tempo i tudje okolnosti.
Možemo da zaista poznajemo svoje i prema svojim aršinima i treba da uredjujemo sopstveno dvorište. Cveće nije lepše kod drugoga, samo je drugačije, a vama niko ne zabranjuje da uredjujete i svoje dvorište, onako kako vi smatrate da se vama svidja. Ulepšavanje dvorišta zarad dobijanja poena od drugih ljudi i socijalnog vrednovanja, gubi smisao kad uveče legnemo sami sa sobom u svoj krevet Kada ne razmisljamo o svom , onda razmisljamo o tudjem zivotu, postupku ili uspehu.Tu se uglavnom provuče i poređenje. Zasto se poredimo sa drugima? Festinger, tvorac teorije socijalnog poređenja navodi način na koji osoba vidi sebe u određenim situacijama u velikoj meri utiče na njegovo ponašanje I da poređenje sa ljudima zavisi od načina na koji se drugi ljudi ponašaju.
Postoje dve vrste upoređivanja : Uzlazno (sa boljima od nas) I Silazno (sa gorima) Poređenje sa drugim ljudima samo prividno olakšava socijalizaciju i utiče na nas uspeh. Jer koliko god da smo po nekim parametrima slični sa drugim ljudima , po drugim paramentrima smo totalno razliciti.Svako ima svoj tempo, prošlost sadašnjost I planove. Pa tako : “Trava nije lepša kod drugoga, samo je drugačija, a vama niko ne zabranjuje da uredjujete i svoje dvorište, onako kako vi smatrate da se vama sviđa. Ulepšavanje svog dvorišta zarad dobijanja poena od drugih ljudi ili socijalnog vrednovanja, gubi smisao kad uveče legnete sami sa sobom u svom krevetu.“
Autor teksta Master klinicki psiholog Aleksandra Tasic