Ovaj termin potiče od britanske drame iz 1938. godine, „Gas Light“, u kojoj muž manipuliše svojom ženom kako bi je naterao da veruje da polako gubi razum, koristeći trikove poput smanjivanja svetla na gasnim lampama i negiranja da se to dešava.
On podrazumeva upotrebu manipulacije kako bi izazvala zbunjenost ili sumnja kod sagovornika. Vrlo je lako upotrebljiva i koriscenja i na poslu i u privatnim odnosima. Gaslighteri vrlo često upotrebljavaju ovu strategiju kako bi stekli moć I kontrolu nad drugom osobom , iskrivljujući realnost i prisiljavajući osobu da preispituje svoje vidjenje situacije koja se dogodili.
Kako izgleda gaslighting?
Gaslighting se može manifestovati u različitim oblicima, ali obično uključuje sledeće:
1. Negiranje stvarnosti: Osoba koja koristi gaslighting može negirati događaje koji su se desili, čak iako postoje jasni dokazi o njima. Na primer, može reći: „To se nije desilo“ ili „Nikada nisam rekao to“. Cilj je da vas natera da sumnjate u svoja sećanja.
2. Prebacivanje krivice: Manipulator može stalno optuživati osobu za nešto što nije njena krivica, čime se osećate krivom ili zbunjenom. „To si ti počela“ ili „Nikad nisi u pravu“ mogu biti česte fraze.
3. Ismevanje i omalovažavanje: Gaslighteri često koriste humor da bi ismijali žrtvu ili je smatrali „preosetljivom“. Na ovaj način mogu izjednačiti njihovu percepciju sa „nerealnim“ ili „preuveličanim“ reakcijama, što žrtvu tera da sumnja u svoje emocije.
4. Manipulacija emocijama: Gaslighteri mogu koristiti emocije drugih da bi ih ucenjivali ili kontrolisali. Na primer, mogu se pretvarati da su „žrtve“ kako bi izazvali saosećanje i manipulisali vašim osećanjima. 5. Izolacija od drugih: Ovaj oblik manipulacije može podrazumevati pokušaj da vas udalje od prijatelja, porodice ili drugih sistema podrške, što omogućava manipulatoru da zadrži potpunu kontrolu nad vama.
Primeri na poslu:
Osoba ce reći da ste se dogovorili nesto novo oko novog zadatka a vi se toga ne sećate. Kolega te ubedjuje da “niko to nije rekao” iako si ti svestan toga sta je izrečeno. Cesto te “slučajno” izostave sa sastanak gde ce reći: Pa zar nisi primio email? Namerno te ne obavštavaju na vreme, pa kada zakasniš, usledi opomena.
Efekti gaslightinga
Gaslighting može imati ozbiljan uticaj na mentalno zdravlje druge osobe . Dugi periodi izlaganja ovoj vrsti manipulacije mogu dovesti do:
Gubitka samopouzdanja: Osoba koja je žrtva gaslightinga može početi da veruje da nije sposobna da donese ispravne odluke ili da se oseća nesposobno. Depresije i anksioznosti: Kontinuirano preispitivanje stvarnosti može izazvati stres i emocije poput tuge, stresa ili nervoze.
Povećana zavisnost od manipulatora: Kako žrtva postaje nesigurna, može početi da se oslanja na manipulatora za potvrdu svojih misli i osećanja, što dovodi do emocionalne zavisnosti.
Kako se zaštititi od gaslightinga?
Ako ste sumnjičavi da ste žrtva gaslightinga, važno je da se setite sledećih saveta:
Zabeležite događaje: Držite zapis o događajima koji se dešavaju, tako da imate konkretne dokaze za ono što se stvarno dešava. Razgovarajte sa poverljivim osobama: Razgovaranje sa prijateljima ili porodicom može vam pomoći da dobijete objektivnu perspektivu. Postavite granice: Ako primetite manipulativne taktike, postavite jasne granice i obavestite osobu da takvo ponašanje nije prihvatljivo. Potražite profesionalnu pomoć: Terapija može biti korisna u procesima vraćanja poverenja u sebe i svoje odluke.
Gaslighting je ozbiljna forma emocionalne manipulacije koja može imati dugoročne posledice na mentalno zdravlje. Ako ste vi ili neko koga poznajete žrtva gaslightinga, važno je da prepoznate znakove i tražite pomoć kako biste se oslobodili ove destruktivne dinamike. Ovde možete zakazati Vaš termin za psihološko savetovanje, prvi termin je besplatan.
Autor teksta
Master klinički psiholog Aleksandra Tasić